ŽUPA KANIŠKA IVA

ŽUPA SVETOG JURJA MUČENIKA I SRCA MARIJINA

Dragi župijani, nakon najava kako ćemo krenuti u obnovu naše Župne crkve u Kaniškoj Ivi, došlo je vrijeme da se riječi pretvore u djela.

Napravljen je elaborat za krovište crkve. Troškovnik obuhvaća skidanje starog pokrova crkve i tornja, te stavljanje nove daščane oplate. Na nju će se staviti zaštitna folija i lim cinkotit. Cijena radova po troškovniku je 610.700,00 kuna. Zahvaljujući Ministarstvu regionalnog razvoja i europskih fondova dobiveno je ove jeseni 150.000,00 kuna. Ove zime započeli smo radove na tornju crkve. U sanaciju tornja priključio se i Grad Garešnica s 21.140,00 kuna. Hvala dragom Bogu i svima koji su pokazali dobru volju i želju da se pomogne sanacija crkve. Na proljeće se planira nastaviti raditi na ostatku krovišta. Jedan dio sredstava je prikupljen te još jedan dio treba prikupiti. Ipak, prije krovišta potrebno je napraviti još jedan zahvat, skinuti fasadu s dva kata tornja i staviti novu. Ovih dana očekujemo ponudu za fasadu. To planiramo zbog toga što je skela jako skupa i zato bi ju trebalo iskoristiti. Nadam se da ste svi svjesni važnosti ovog trenutka i vremena jer se ovakvi zahvati ne rade svaki dan te da ćete i vi sa svojim prilogom pripomoći koliko je to moguće. Svoje darove za obnovu crkve možete dati u vrijeme blagoslova ili tokom godine uplatom na župni žiro račun:

HR49 23400091110496669, ŽUPA SV. JURJA MUČENIKA I SRCA MARIJINA, KANIŠKA IVA 95, GAREŠNICA

BIC / SWIFT CODE: PBZGHR2X Privredna banka Zagreb ili osobno donijeti župniku.

Ove jeseni započeli su radovi sanacije u Župnoj kući. Obnovljena je dvorana za goste i hodnik. Otucana je stara žbuka oštećena od vlage te stavljena nova. Obnovljeni su prozori na dvorani, polakiran pod i okrećeni zidovi. Zahvaljujem svima koji su bili angažirani. Posebno Stjepanu Komugoviću koji je svoje radove obavio besplatno. Troškovi sanacije bili su 5.800,00 kuna + materijal. Ovom prilikom zahvaljujem Gradu Garešnici koji je donirao sredstva za parapropusnu žbuku.

UNAPRIJED ZAHVALJUJEM NA  SVAKOM  ANGAŽMANU  I SVAKOM DARU!     

Pri dolasku u vašu kuću zamolio bih Vas da me netko od ukućana pričeka ako ste u mogućnosti ispred ulaza. Na stol stavite križ, svijeću i ako imate „blagoslovljenu vodu”. Običaj je da svi članovi obitelji na kraju blagoslova poljube svoj križ. U večernjim satima, zamolio bih Vas da me netko obavezno pričeka ispred ulaza. I ove će godine zajedno s župnikom ići zvonar i ministranti.

Običaj je da u vrijeme blagoslova obitelji novčano daruju za potrebe Crkve. Vaš dar prema mogućnostima je za redovite potrebe biskupije i župe: Obiteljski dar, održavanje Crkve, nabava liturgijskog posuđa i odjeće, knjiga, režije, župni pastoral, uzdržavanje svećenika te zvonar Marijan već po običaju sakuplja nagradu od 50 kuna za njegov rad u župi. Znam da nije lako i da možda neki od Vas nisu u trenutnoj mogućnosti nešto darovati. Ne brinite, kada budete u mogućnosti darovati ćete. Svećeniku je prije svega razlog dolaska: susret s obitelji, blagoslov obitelji, a onda i zajednička molitva na nakane obitelji. S župnikom ići će i ministranti. Njime niste dužni dati ništa. Svaki dar njima vaša je dobra volja.

U slučaju da me u vrijeme blagoslova trebate, dođite nakon mise ili me nazovite na br. mob. 091 788 2183

Raspored Blagoslova obitelji:

04.01. Petak – Kaniška Iva od Ciglenice k.br. 1 – br.98 (početak u 9)

05.01. Subota – Kaniška Iva od k.br. 100 do kraja Kaniške Ive (u 8)

06.01. Nedjelja – Malo Vukovje (početak u 13:30)

07.01. Ponedjeljak – Veliko Vukovje od Ilove – Rogoža (početak u 9)

08.01. Utorak – Mala Bršljanica – Velika Bršljanica (početak u 8:30)

Božić 2016. - župa Kaniška Iva

Dragi župljani, župe sv. Jurja mučenika i Srca Marijina!

Svake godine u ovo prohladno zimsko vrijeme dolazi nam Božić. Božić je blagdan u kojem se radujemo rođenju našega Spasitelja Isusa Krista. „ Sin nam je darovan.” Otac Nebeski darovao nam je svoga Sina jer nas ljubi i stalo mu do svakog čovjeka. Isus je došao u hladnoću i tamu ovoga svijeta donijeti svjetlo i toplinu. On je „ Emanuel – Bog s nama.” Isus je došao pokazati čovjeku koliko ga Bog ljubi. Isus je došao pokazati čovjeku put prema nebu. Stvoreni na Njegovu sliku i mi smo stvoreni za nebo i pozvani ljubiti. Hoćemo li ga slijediti? Hoćemo li se doći pokloniti Novorođenom Spasitelju i zajedno s cijelim Nebom pjevati, zahvaljivati ili će još jedan Božić ostati hladan, bez duše i srca, bez topline i radosti? Ovisi o nama! Božić je susret s našim Bogom u našem srcu, kroz molitvu, kroz pjesmu u misnim slavljima! Stvoreni smo na sliku Božju i zato nas ovo vrijeme u dubinama našega bića poziva na ljubav, na darivanje, na blagost, na zajedništvo i topli susret sa svakim čovjekom. Neka tako bude u svakom srcu, u svakoj obitelji.

Sretan Božić i blagoslovljenu i uspješnu 2019. godinu, želi vam vaš župnik Kristijan Bogdan.

Današnjim danom započinje povijest otkupljenja u najveličanstvenijem zahvatu – dolasku Boga na zemlju. Božic je. Slavimo rođendan Isusa Krista. Zašto baš danas slavimo svetkovinu Božjeg čovjekoljublja pojasnit ćemo ulomkom iz knjige ‘Duh liturgije’ pape Benedikta XVI.

‘Teško je ustanoviti koliko daleko u prošlost sežu korijeni svetkovine Božica. Svoj je oblik svetkovina definitivno dobila u 3. stoljeću. Otprilike istodobno pojavljuje se na Istoku svetkovina Bogojavljenja 6. siječnja, a na Zapadu Božić 25. prosinca, s različitim naglascima iz različita religiozno-kulturnoga konteksta u kome su obje svetkovine nastajale, ali s konačno jednim zajedničkim osmišljenjem: slaviti Kristovo rođenje kao početak novoga života, istinskoga Sunca povijesti. Polazište za utvrđivanje datuma Kristova rođendana tvori nadnevak 25. ožujka. Koliko je meni poznato, piše Papa, najstarija bilješka o tom datumu nalazi se kod afričkoga crkvenog pisca Tertulijana s kraja 2. st., koji pretpostavlja kao poznatu predaju da je Krist podnio smrt na križu 25. ožujka. U Galiji je taj dan sve do 6. stoljeća slavljen kao nepomični datum Uskrsa.

U jednom spisu koji je nastao godine 243. isto tako u Africi, a tiče se izračunavanja datuma uskrsnuća, pronaći ćemo u sklopu s tumačenjem 25. ožujka kao datuma stvaranja svijeta i jedno posve svojevrsno računanje datuma Kristova rođenja: prema izvještaju o stvaranju, Sunce je stvoreno četvrtoga dana stvaranja, tj. 28. ožujka. Prema tome bi trebalo smatrati taj dan danom Kristova rođenja, danom izlaska istinskoga Sunca povijesti. Ta je misao još u 3. stoljeću i nadalje imala svoje inačice, u smislu što se poistovjećivao dan Kristove muke s danom Kristova začeća te se tako 25. ožujka svetkovao i kao Anđelov navještaj, tj. Gospodinovo začeće snagom Duha Svetoga u krilu Djevice.

Svetkovina Kristova rođenja 25. prosinca – devet mjeseci nakon 25. ožujka – na Zapadu se ustalila tijekom 3. stoljeća, dok je na Istoku (vjerojatno zbog kalendarskih razlika) dan Kristova rođenja slavljen najprije 6. siječnja, što je zacijelo bio istodobno i kršćanski odgovor na mitsku svetkovinu rođenja bogova koja se toga dana slavila u Aleksandriji. Danas su neodržive stare teorije, ističe papa Ratzinger, kako se u Rimu kao datum rođenja Kristova ustalio 25. prosinca kao opreka mitu o Mitri ili kao kršćanski odgovor na kult nepobjedivoga Sunca, što su ga rimski carevi promicali u 3. stoljeću kao pokušaj stvaranja jedne nove religije u carstvu.’

Na temelju prethodno rečenog, može se zaključiti da su kršćani do 25. prosinca kao datuma Isusova rođenja došli polazeći od čisto teoloških, tj. povijesno-spasenjskih razmišljanja. Taj su dan uzimali za prikladan dan da se proslavi Kristov dolazak na svijet. Svetkovanje Božića u 4. stoljeću bila je ujedno potvrda Nicejsko-carigradskog vjerovanja koje i danas molimo u nedjelju i blagdane nakon Službe riječi.

Slavljenje Božica podsjeća na prvi susret čovjeka sa Isusom koji je pravi Bog i pravi čovjek. Uz osobitu ljepotu i car Božica jest Božji proglas da ovaj naš svagdanji život i svi njegovi križevi nije besciljan, nego smislen. Na povijesni događaj Isusova rođenja u betlehemskoj štalici podsjećaju i jaslice koje se nalaze u svim crkvama. Jaslice je prvi izradio sv. Franjo Asiški 1223. godine. Običaj se proširio prvo u franjevačkom redu, a od 16. stoljeća postaje opća praksa. Smatra se da su najstarije jaslice u Hrvatskoj franjevačke jaslice na Košljunu. Sastoje se od drvenih figura Isusa, Marije i Josipa te glave vola i magarca, nastale u 16. st. Poznate su i jaslice iz Jastrebarskog, čiji se broj od 500 figurica neprekidno dopunjava. No, svakim se jaslicama, bile one u crkvi ili kući, nastoji privuci pozornost na božićno otajstvo.

Recimo nešto i o božićnom drvcu koje je još sinoć ukrašeno u crkvama i domovina. Običaj kićenja božićnog drvca došao je sa sjevera, negdje u 16. st. Uz njega je vezana sljedeća legenda. Siromašni čovjek prolazio je šumom u badnjoj noći. Stabla pokrivena snijegom sjala su pod zvijezdama. Začaran tom ljepotom, čovjek je iščupao malu jelku i ponio kući. Kako se od topline u kući snijeg rastopio, siromah je od pamuka načinio grudice snijega i posuo ih po stabalcu, a od voska načinio svjećice, učvrstio ih na grancice i zapalio pa su sjale kao iskre na snijegu pod zvjezdanim nebom u šumi. Božićno zeleno drvce postavljeno u kući podsjeća na novi život. No kako jaslice upućuju na Kristovo rođenje koje je ozbiljna stvarnost za nas danas, imaju stanovitu prednost pred božićnim drvcem.

Izvor: hkr.hr

Današnji blagdan nije samo radost djeci nego i poziv svima nama da se preispitamo u svojim dobročinstvima i da prepoznajemo iz dana u dan one koji nama čine nebrojena dobročinstva. Sv. Nikola biskup najdraži je predbožićni obiteljski svetac. Prijatelj je i dobrotvor djece i siromašnih. Kao zaštitnika ga štuju djeca, mornari i zaručnici.

Prema povijesnim podacima, Nikola je živio u IV. stoljeću. Bio je biskup u Miri, u današnjoj Turskoj. 325. godine sudjelovao je na Nicejskom saboru i s toga skupa postoje materijali s njegovim potpisom. Isticao se dobrotom prema bližnjima i strogoćom prema sebi. Umro je u visokoj starosti, a tijelo mu je 1087. godine preneseno u Bari u Italiji. Od tada mu se uveliko proširilo štovanje na Zapadu.

Običaj darivanja djece na blagdan sv. Nikole nadovezuje se na sljedeću legendu. Siromašni plemić imao je tri kćeri za udaju, ali im nije mogao osigurati miraz. Nikola se pobrinuo da ih spasi od sramotne sudbine te je tri noći zaredom ubacivao kroz prozor po vrećicu zlatnika. Otac je iz zasjede otkrio dobrotvora Nikolu i, sretan što je mogao časno udavati kćeri, proširio glas o njegovoj svetosti. Medu brojnim čudesima spominje se da je sv. Nikola oživio jednog dječaka i spasio hodočasnike u brodolomu.

Slikari sv. Nikolu prikazuju u biskupskom odijelu s knjigom u rukama, a na knjizi su obično tri vreće zlatnika ili tri zlatne kugle ili tri kruha, kao podsjetnik na njegova dobročinstva. Ponekad je prikazan i sa sidrom ili lađom u pozadini, kao zaštitnik brodara. Budući da je zaštitnik djece, prikazuju ga i sa dvoje – troje dječice.

I na kraju upućujemo imendanske čestitke onima koji nose ime sv. Nikole biskupa. Ime je izvorno grčkog podrijetla. Cine ga rijeci ‘nikè’ – pobjeda i ‘laus’ – narod. Od brojnih inačica imena izdvajamo sljedeće: Nikica, Niko, Nina, Nikolina, Mika…

12.12. SRIJEDA: 15h – Ivanovo Selo

13.12. ČETVRTAK: 11 h i 15 h – GRUBIŠNO POLJE

14.12. PETAK 15h – Vel. Trnovitica – Nova i Stara Ploščica

15.12. SUBOTA: 9 h – Kapelica;

 10 h i 16 h – Garešnica;

 15 h – Brestovac

16.12. NEDJELJA: 14 h – Palešnik i Hercegovac

                      15:30 h – Tomašica i Kaniška Iva

 

TZ Sjeverna Moslavina i ove godine provela je akciju “Moslavina- moj zavičaj”, kojom bira najljepše okućnice, balkone, parkove i suvenire. Mjesni odbor Kaniška Iva dobio je priznanje za najljepše uređen park. To je priznanje za višegodišnji požrtvovni rad nekolicine entuzijasta, koji su imali  ideju – i proveli je u djelo. Park su uredili: Snježana Matijaš, Marija Turković, Lorena Matijaš, Ivica Jurčević i Anđelko Matijaš. Za one koji to ne mogu vidjeti uživo, evo nekoliko fotografija….

Fotografije: Milan Rogulja

Uznesenje BDM - Velika gospaUZNESENJE BDM – VELIKA GOSPA

Ovom se svetkovinom slavi Marijino uznesenje na nebo dušom i tijelom, što je kruna njezina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnoga začeća. 

Jedan od najljepših marijanskih blagdana upravo je ovaj današnji, Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo ili Velika Gospa. Iako blagdanu prethodi velika tradicija, njegov sadržaj kao dogmu tj. članak vjere proglasio je papa Pio XII. tek 1. studenog 1950. godine. Ovim se blagdanom slavi Marijino uznesenje na nebo dušom i tijelom, što je kruna njezina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnoga začeća. Crkveni oci i pisci, te sveci i uglednici Crkve tijekom svih stoljeća pisali su o Marijinu uznesenju na nebo i tumačili kako je to moguće.

Uz vjerničku predaju i štovanje, to je uvjerenje uzeto kao temelj za proglašenje dogme. Naime, nije bilo moguće da smrt proguta onu koja je imala takvu ulogu u povijesti spasenja, kojoj je Bog povjerio rođenje svoga Sina, Spasitelja svih ljudi. Zbog toga se govori o usnuću Blažene Djevice Marije i tri dana potom o uznesenju njezina slavnog tijela u Nebo. Onu s kojom je najviše bio sjedinjen, Krist je uzeo k sebi, da bude tamo gdje je i on, kod Oca nebeskoga. Sveti Antun Padovanski, veliki propovjednik, Mariju naziva ‘škrinjom njegova posvećenja’.

Veliki pobornik za proglašenje dogme o Marijinu uznesenju bio je i hrvatski franjevac o. Karlo Balić. On je po nalogu Pija XII. prikupljao dokumentaciju ‘Svjedočanstva o uznesenju Blažene Djevice Marije iz svih stoljeća’. Ta vrijedna građa donijela je uvid u dugu tradiciju kršćanskog vjerovanja i čašćenja Blažene Djevice Marije upravo pod tim vidikom.

Duga povorka hodočasnika koja danas pohađa marijanska svetišta neka bude poticaj i nama da se duhom prenesemo u tu rijeku hodočašćenja i slavljenja Blažene Djevice Marije, Majke Kristove i Majke naše. (Izvor: www.hkr.hr)

Danas je omiljeni svetac Katoličke Crkve, kojega vjernički puk štuje i pozna kao sv. Antuna Padovanskoga, jer mu se u glasovitoj Padovi čuvaju zemni ostaci, iako je sv. Antun Portugalac. Rođen je u Lisabonu 1195. godine, a s 20 godina stupio je u red regularnih kanonika u samostan sv. Vinka kod Lisabona. Tu je proveo dvije godine, a potom došao u samostan sv. Križa u Coimbru gdje je proučavao Sveto pismo i crkvene oce, posebice Augustina. Tako se pripravio na službu propovjednika i naučitelja.

Za svećenika je zaređen vjerojatno 1219. godine. Već sljedeće godine putuje u Maroko kao misionar. Ipak, to nije bio njegov put, pa ga je Providnost bolešću i drugim nedaćama odvratila od misionarskoga i mučeničkog puta kojim je kanio poći. Na povratku iz Maroka dospio je na Siciliju, a potom i na glasoviti franjevački ‘Kapitul na rogožinama’ održan 1221. godine.

Čini se da sv. Franjo nije u Antunu otkrio nešto posebno, pa ga nitko na kapitulu nije ni za što zadužio. Antun je zamolio fra Gracijana da neko vrijeme boravi u njegovoj provinciji u pokrajini Emiliji. Tamo je molio i činio veliku pokoru, sve do zgode kad je propovijedao na nekom svećeničkom ređenju gdje je zablistao svojim propovjedničkim darom.

Tako je započeo njegov put najvećeg propovjednika u Katoličkoj crkvi. Od 1223. do 1225. godine udario je temelje franjevačkoj teološkoj školi u Bolonji. Kao profesoru teologije, Antunu je pisao sam sv. Franjo: ‘Sviđa mi se što braći predaješ teologiju samo ako, studirajući, ne gasiš duh molitve, kako i stoji u našem Pravilu.’

Prva Sveta Pričest je posebno slavlje u kojem djeca u dobi od 10 ili 11 godina (kod nas u 3. i 4. razredu osnovne škole) po prvi puta pristupaju euharistijskom stolu, te u pričesti blaguju tijelo Kristovo, koji je rekao: “Tko jede moje tijelo i pije moju krv, u meni ostaje i ja u njemu” (Iv 6,56). Od davnih vremena, ova su se slavlja održavala na vrlo svečani način i uvijek su prilika da se u tom trenutku obnove i krsna obećanja. U našoj župi to činimo svake druge godine u svibnju ili lipnju. S ovim je povezano i slavlje prve svete ispovijedi, koje prethodi prvopričesničkom slavlju.

Velečasni Kristijan Bogdan, nagradio je prvopričesnike koji su na vjeronauku sakupili najviše petica.

Evo nekoliko fotografija sa nedjeljnog prvopričesničkog misnog slavlja. (Snimio Milan Rogulja)

DONACIJE ZA OBNOVU ŽUPNE CRKVE

ŽUPA SV. JURJA MUČENIKA I SRCA MARIJINA

KANIŠKA IVA 95

43283 KANIŠKA IVA

Žiro račun župe, kunski i devizni :

IBAN računa:

HR4923400091110496669

BIC / SWIFT CODE: PBZGHR2X

Privredna banka Zagreb

Arhiva