ŽUPA SVETOG JURJA MUČENIKA I SRCA MARIJINA

 

Od obreda Velikoga petka kroz cijelu Veliku subotu Crkva ‘šuti’.
Navečer se vjernici okupljaju na bdijenje. Prva je Crkva uskrsnu noć provodila u pjesmi i molitvi, pridružujući katekumene Kristu raspetom i uskrslom.
Današnji obred Vazmenoga bdijenja čini služba svjetla s blagoslovom ognja i Vazmenim hvalospjevom; služba riječi sa sedam starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja koja iznose ključne događaje povijesti spasenja; zatim krsna služba s litanijama svih svetih, blagoslov vode, krštenje odraslih ili obnova krsnih obećanja; te euharistijska službe pod kojom novokršteni donose misne darove te prvi puta blaguju Tijelo Kristovo.
Današnje bdijenje se slavi u večernjim satima kako bi se mogla uskrsna svijeća s trostrukim usklikom ‘Svjetlo Kristovo’ unijeti u crkvu u trenutku kada je u crkvi potpuni mrak kako bi plamen Uskrsne svijeće rasvijetlio mračne sile i unio svjetlo u današnji svijet.
To svjetlo simbolizira uskrslog Krista koji je za nas mučen, pokopan i uskrsnuo. Zato se čin bdijenja započinje na Veliku subotu kada padne noć, a mora završiti prije zore.
Služba svjetla – u samoj crkvi ugašena su svjetla, a svećenik pred crkvom blagoslivlja oganj kojim će biti zapaljena uskrsna svijeća.
Svijeća je djevičanski plod pčela, i zato je prikladna da bude simbol Krista, Sina djevičanske Majke. U uskrsnu svijeću predvoditelj slavlja ucrtava križ te ‘Alfu’ i ‘Omegu’, prvo i posljednje slovo grčkog alfabeta, jer uskrsli Krist je početak i kraj svega stvorenoga.
Nakon toga svijeća se pali na blagoslovljenom ognju i nosi kroz Crkvu s tri ‘postaje’; pri dnu crkve, u sredini i pred oltarom.
Onaj koji nosi svijeću podiže je i pjeva: ‘Svjetlo Kristovo’.
Na taj poklik vjernici odgovaraju: ‘Bogu hvala!’ Nakon toga slijedi Vazmeni hvalospjev, čiju je ljepotu potrebno doživjeti slušanjem.
Služba riječi je dugačka zato što su vjernici u starini željeli dočekati zoru uskrsnog jutra ‘razmatrajući divna djela što ih je Gospodin Bog svome narodu od početka činio, vjeran svojoj riječi i obećanju’, kako se navodi u Rimskom misalu, a samo krštenje dijelilo se u zoru i liturgija je završavala euharistijskom službom.
Iz Staroga zavjeta imamo sedam čitanja koja govore o značajnijim Božjim zahvatima u povijesti izraelskog naroda. Iza svakog čitanja predvoditelj moli molitvu povezanu s pročitanim.
Nakon posljednjeg starozavjetnog čitanja slijedi Slava – koja se ne pjeva u vremenu korizme – zatim Pavlove poslanice i na kraju Lukin izvještaj o otkriću praznoga groba.
Krsna služba započinje blagoslovom vode kojem prethode Litanije svih svetih. Nakon blagoslova vode slijedi odricanje od grijeha, to jest od Sotone, te ispovijest vjere.
Vodom će biti kršteni odrasli katekumeni ili djeca koja će se krstiti u ovoj noći.
Ako nema kandidata za krštenje, tada predvoditelj škropi sve prisutne vjernike u znak obnove krsnih obećanja koja su dali Bogu osobno ili njihovi roditelji i kumovi.
Euharistijska služba u Vazmenom bdijenju vrhunac je Kristove prisutnosti u ovoj noći nakon što smo ga doživjeli prisutnog u simbolu uskrsne svijeće, preko prisutnosti u riječi te u krštenju.
Euharistija ostvaruje prisutnost Krista pod prilikama kruha i vina, koji je među nama prisutan u svakodnevnom životu kao Uskrsli, a posebno u svakom misnom slavlju kada nam daje samog sebe za naše suobličenje njemu Proslavljenom.

DONACIJE ZA OBNOVU ŽUPNE CRKVE

ŽUPA SV. JURJA MUČENIKA I SRCA MARIJINA

KANIŠKA IVA 95

43283 KANIŠKA IVA

Žiro račun župe, kunski i devizni :

IBAN računa:

HR4923400091110496669

BIC / SWIFT CODE: PBZGHR2X

Privredna banka Zagreb

Arhiva